Animirani film – budućnost u sadašnjosti

7.2.2018

Ježeva kuća - redateljica: Eva Cvijanović

Ježeva kuća – redateljica: Eva Cvijanović

Animacija je uvijek bila važan i uspješan dio hrvatske kinematografije, pa tako i u 2017. godini. Tu je godinu posebice obilježila manjinska koprodukcija koja je donijela svjetski uspjeh našim filmovima, a najviše se uporabljivala vrlo zahtjevna tehnika stop-animacije. Ti su filmovi prikazani na mnogim festivalima i osvajali su nagrade.

 

U tomu prednjači izvrstan desetominutni lutka-film nastao stop-animacijom Ježeva kuća Ježeva kuća, 10 min, Kanada, Hrvatska, 2017.; P: National Film Board of Canada; R i Sc: Eva Cvijanović redateljice i scenaristice Eve Cvijanović, u kanadsko-hrvatskoj koprodukciji. Najviše je osvojio srca publike diljem svijeta, a ima i nominaciju za prestižnu američku nagradu Annie. Potom je slovensko-hrvatska produkcija devetominutnoga filma Noćna ptica Noćna ptica, 9 min, Slovenija, Hrvatska, 2016.; P: Finta Film; R: Špela Čadež; Sc: Gregor Zorc, Špela Čadež redateljice i scenaristice Špele Čatež, koji je nastao tehnikom kolaža uz oslikanu pozadinu i stop-animacijom, te trinaestominutni Manivald Manivald, 13 min, Estonija, Hrvatska, Kanada, 2017.; P: Chintis Lundgreni Animatsioonistuudio; R: Chintis Lundgren; Sc: Chintis Lundgren, Draško Ivezićredateljice i scenaristice Chintis Lundgren, nastao kao crtež na papiru klasičnom animacijom u estonsko-kanadsko-hrvatskoj koprodukciji.

Tu su koprodukcijsku suradnju ostvarili hrvatski umjetnici koji žive u inozemstvu, strani umjetnici koji su došli živjeti u Hrvatsku, te dobra suradnja s umjetnicima iz susjedne države. Značajan doprinos dala je i producentica Jelena Popović u Kanadi. Ivana Bošnjak i Thomas Johnson surađivali su na filmu Ježeva kuća u izradi lutaka i kao animatori, a upravo su oni autori vrlo uspješnoga lutka-filma u stop-animaciji Simulacra iz 2014. godine, u koprodukciji Velike Britanije i Hrvatske.

 

Ježeva kuća Eve Cvijanović, nastala na temelju basne u stihovima Branka Ćopića, dobila je nagradu Oktavijan Hrvatskoga društva filmskih kritičara za najbolji animirani film; na Animafestu nagradu publike Mr. M. i Posebno priznanje člana žirija Marka Tadića u Velikom natjecanju kratkometražnog filma; na 26. Danima hrvatskoga filma također nagradu publike i nagradu stručnoga žirija DHF-a za najbolju glazbu skladatelja Darka Rundeka. No to nije film samo za djecu, premda ga ona lako zavole zbog iznimno lijepo izrađenih lutaka tehnikom filcanja i prekrasne scenografije te tople i poučne priče, jer nosi univerzalnu poruku o vrijednosti doma. Ugodan i izražajan glas pripovjedača je glumca Rade Šerbedžije. Cjelokupna scenografija, šuma sa svim životinjama, bila je izložena u Galeriji ULUPUH tijekom Animafesta.

 

Noćna ptica Špele Čadež osvojila je Grand Prix za kratkometražni film na Animafestu. Naizgled jednostavna priča o pijanom jazavcu antropomorfnoga izgleda, u noirovskom stilu i s blagim crnim humorom, vrlo brzo otkriva svoju složenost. Manivald Chintis Lundgren premijerno je prikazan na Animafestu gdje je nagrađen za najbolji film u natjecanju hrvatskih filmova. U njezinom stilski prepoznatljivom crtežu glavni lik je lisac. Opet je personifikacija ljudskih osobina i odnosa kao i u njezinu prošlomu, isto nagrađivanom filmu Život s Hermanom H. Rottom iz 2015. godine.

 

No ostvarila se jedna koprodukcija i u dugometražnom animiranim filmu. Riječ je o češko-slovačko-hrvatskom obiteljskom lutka-filmu Neparožderi Neparožderi (Lichožrouti), 86 min, Češka, Slovačka, Hrvatska, 2017.; P: Total HelpArt; R: Galina Miklínová; Sc: Pavel Šrut, Galina Miklínová redateljice Galine Miklinove prema knjizi Pavela Šruta. Hrvatski dio je izvrsna glazba Mate Matišića koju je odlično izveo njegov sastav s hrvatskim glazbenicima. Naš koproducent je redatelj Arsen Anton Ostojić.

 

Kada je pak hrvatska produkcija posrijedi, izvrsno je da se u sklopu Zagreb filma pokrenula produkcija filmova koji nastaju stop-animacijom. Tako je snimljen film Posljednji izazov, Posljednji izazov, 16 min, Hrvatska, 2017.; P: Zagreb film; R i Sc: Božidar Trkulja šesnaestominutni lutka-film, drugi film te tehnike Božidara Trkulje. Na Animafestu je dobio posebno priznanje žirija, prikazan je na Danima hrvatskoga filma te na još nekoliko festivala. Prvi Trkuljin film u istoj tehnici bio je desetominutni Priča s početka vremena iz 2012. godine nastao u produkciji Bonobostudija. Autor najavljuje i treći takav film, kao završnicu te trilogije.

 

Uspješni animatori su i studenti, posebice oni s umjetničkih akademija. Valja izdvojiti šestminutni animirani film Otok Otok, 6 min, Hrvatska, 2017.; P: ALU u Zagrebu, Zagreb film; R i Sc: Tea Nucak Tee Nucak u produkciji zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti i Zagreb filma. Izražene likovnosti, naslikan je uljem na staklu te animiran tako da se skladno prelijeva u nove prizore. Prikazan je na više festivala, te na Danima hrvatskoga filma i Reviji hrvatskoga filmskoga stvaralaštva gdje je dobio treću nagradu.

 

Godina 2017. donijela je i prvu hrvatsku crtanu seriju za djecu, i to predškolsku, nakon dvadesetak godina! Riječ je o serijalu Mišo i Robin, Mišo i Robin, 30×5 min, Hrvatska, 2016.; P: Recircle; Autori: Vjekoslav Živković, Marija Ivšić, Denis Alenti, Martina Čip Škulić čijih je 30 epizoda po pet minutna snimio zagrebački Animacijski studio Recircle za HRT, gdje se i prikazuje, a odnedavno je dostupan i na DVD-u. Taj vrlo edukativan serijal likovno jednostavnih crteža simpatičnih životinja mačka, crvendaća, medvjeda i njihovih prijatelja, nastavit će se snimati. Imao je velik odjek i zainteresiranost za njega i u svijetu. Animatori i redatelji su Vjekoslav Živković i Denis Alenti.

 

I mladi i najmlađi neprofesijski hrvatski animatori bili su vrlo uspješni. Djeluju putem školskih filmskih skupina i fotokinovideo klubova. Primjerice, mladi iz FKVK Zaprešić osvojili su nagradu za najbolji animirani film u kategoriji od 16 do 20 godina na DUFF-u, Dubrovačkom filmskom festivalu zemalja Mediterana, te za najbolji animirani film 22. revije mladeži u Karlovcu. U Dubrovniku je to bio dvominutni film Dr. Sveznalica, animacija kolaža, politički osviješten i duhovit, autoricâ Lucije Majnarić i Marije Nikolić; u Karlovcu pak trominutna stop-animacija Balada iz predgrađa prema istoimenoj pjesmi Dobriše Cesarića, autorica Martine Anić i Marijane Barišić. Hrvatska animacija ima budućnost.